Timor-Leste nia aprosimasaun ba mudansa klimátika iha enerjia no ekolojia tasi.

Beach in Bebonuk, Dili

Beach in Bebonuk, Dili

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Problema mudansa klimatika ne'ebe akontese iha mundu tomak obriga nasaun sira hotu iha mundu ne'e halo adoptasaun no politika ne'ebe bele hatan no sai hanesan mitigasaun ba problema ne'e. Ba governu Timor-Leste iha ona Planu Desenvolvementu Nasional nian (PDN 2011-203) ne'ebe sei hare ba desenvolvementu nasaun nia no mos problema sira seluk hanesan mudansa klimatika. Esforsu ba desenvolvementu ida ne'e laos deit mai husi governu rasik maibe mos ho nia ho nia parseiru lokal no internasional sira. Iha parte enerjia, governu tau ona politika ne'ebe deklara katak to'o tinan 2030 utilizasaun enerjia kombustivel importadu (fossil fuel) sei hamenus no troka ho enerjia renovavel. Tranzisaun husi fossil fuel ba enerjia renovavel ida ne'e iha hela progresu nia laran. Iha fali setor ekolojia tasi nian seidauk iha progresu desenvolvementu ne'ebe mak diak, maske iha ona lei no matadalan balun ne'ebe mak bele azuda iha setor ida ne'e. Esforsu saida mak presiza halo iha setor ida ne'e?


Desenvolvementu Enerjia iha Timor-Leste
Hanesan nasun foun ne'ebe mak hetan okupasaun durante tinan barak nia laran, Timor-Leste hetan legadu infrastrutura ne'ebe mak mai husi tempu Portuguese no Indonesia nian. Infrastutura sira ne'e balun sei diak maibe barak mak hetan estragus iha tinan 1999 depois de votasaun ba independensia. Infrastutura sira ne'e mak hanesan eletrisidade, estrada, uma no fasilidade seluk tan. Iha parte eletricidade fasilidade no sasan barak mak estraga. Tanba ne'e depois de independesia governu Timor-Leste tenki halo investimentu boot iha setor ida ne'e. Husi rezultadu investimentu ne'e, kuaze 90% populasaun hetan ona enerjia iha sira nia uma. Maske nune'e setor ida sei hasoru desafiu barak ho problema mudansa klimatika no seluk tan. Tuir Sr. Paulo da Silva, Presidente Eletricidade Timor-Leste (EDTL), iha okaziaun semeriu espesial ASEAN-Australian nian iha fulan Marsu iha Melbourne, haktuir katak "eletricidade iha Timor agora dadaun depende tebes ba fossil fuel ka diesel.
Sr. Paulo da Silva, Presidente Eletricidade de Timor-Leste
Paulo da Silva, Presidente Eletricidade de Timor-Leste (EDTL) halo nia aprezentasaun kona-ba desenvovementu eletricidade iha Timor-Leste iha eventu cemeriu ASEAN-Australia special summit. Photograph by Penny Stephens/ASEAN Credit: PENNY STEPHENS
Nia rekonhese katak uza fossil fuel ka diesel sai hanesan naha todan ida ba governu, tanba ne'e iha tinan kotuk sira halo ona tenderizasaun ida atu muda ba enerjia renovavel.

Agora dadaun ho fossiel fuel eletricidade iha Timor-Leste fornese ona to'o ona 99 % so iha deit suku 5 ka 6 mak seidauk. Fin de ano ka inisiu tinan oin TL bele 100 percente asesu ba eletrisidade.

Eletricidade rin iha Dili, Timor-Leste
Eletricidade rin iha Dili, Timor-Leste
Hare ba problema mudansa klimatika ne'ebe mak akontese iha mundu hotu, Timor-Leste halo ona aprosimasaun atu halo tranzisaun husi ba enerjia renovavel. Tuir Sr. Paulo hatete katak "Ita nia governu tau ona iha ita nia politika nasional iha planu stratejika desenvovementu (PSD 2011-2030) ne'ebe defini katak to'o 2030 mais ou menus 50 % husi enerjia eletrik sei mai husi enerejia renovaves. Tinan ida ne’e ita halo ona konkursu internasional kona-ba investemnetu sollar PV, mais ou menus 72-75 mega watts sei monta iha Laleia Manatuto. Ita mos hare mos opsaun hidro eletriku, no mo diversifikasaun seluk, konverte mos ba gas.
Enerjia moos
Alternativu ba Enerjia Moos Source: AP
Bainhira husu kona-ba opsaun seluk hanesan biogas, Sr. Paulo fo sai katak ida ne’e presiza estudu viababildade ida atu hare se ita iha rekursu naton hanesan material premeiru (raw material) hodi opsaun ida ne’ebe bele sustentabele ba future.

Liga ba preparasaun setor ida ne'e nian ba ASEAN, Sr. Paulo haktuir katak, sira seidauk iha ligasaun ho Ministeriu Negosiu Estranjeiro no Kooperasaun kona-ba asuntu espefiku ida ne'e, maibe servisu no exersisiu ne’ebe sira halo hatan ona ba preparasaun ne'e rasik.
Desenvolvementu Ekolojia Tasi nian
Iha asuntu ekolojia tasi nian, governu Timor-Leste hamutuk ho nia parseiru lokal no internasional sira halo ona politika no servisu barak. Maibe esforsu sira ne'e seidauk hetan progresu diak. Tuir Sr. Abilio Fonseca, hanesan Diretor ba Departamentu Peskas no Siensia Maritima husi Universidade of Timor Leste (UNTL) hato'o katak, problema mudansa klimatika sai hanesan prioridade no prekupasaun mundial nian. Impaktu husi mudansa klimatika ne'e laos deit ba ita ema nia moris, maibe mos ba biodeversidade tasi laran no seluk tan. Sr. Abilio haktuir katak iha diskusaun ne'ebe mak halao ho nasaun seluk husi ASEAN no Australia iha semeriu espesial fulan kotuk iha Melbourne; nasaun sira hotu tau atensaun ba buat tolu; rekursu, teknolojia no orsamentu. Nia hatete; Iha Timor ita seidauk iha fabrika boot hodi produs emisaun, maibe ita iha obrigasaun atu halo adaptasaun, mitigasaun hodi redus problema ambientais ba emisaun ne'ebe ita tenki redus.
Professor Abilio da Fonseca
Professor Abilio da Fonseca, Director Departamentu Peskas no Siensia Maritima husi Universidade of Timor Leste (UNTL), halo nia aprezentasaun kona-ba asuntu ambiente liu-liu kona-ba ekolojia marine no mudansa klimatika iha ASEAN especial cemeriu iha Melbourne, March 04, 2024. Photograph by Arsineh Houspian/ASEAN
Nia mos hatutan iha semeriu ne'e partispantes sira mos koalia kona-ba ekonomia azul ne'ebe mai husi riku soin tasi nian, hodi hadia liu tan ita nia moris, edukasaun no seluk tan.

Nia hatete ita ekosistema tasi nian halo papél ne'ebe importante tebes ba iha seguransa ai-han, empregu no identidade kulturál. Maske nune'e, ekilíbriu delicadu husi ekosistema hirak-ne'e hetan estragus tanba efeitu husi mudansa klimátika no ema nia hahalok mos.

" Timor- Leste Iha iha kommitmentu atu adapta no halakon problema marine derbris (plastiku ne'ebe tama ba tasi laran). Oinsa ita bele koordena ho nasaun visinho sira. Ita presiza iha political will ne'ebe mak diak atu redus pollution iha tasim laran.
 
Plastiku no foer seluk tan iha tasi ibun, Dili, Timor-Leste
Plastiku no foer seluk tan iha tasi ibun, Dili, Timor-Leste
Liga ba seguransa alimentar, nia hatutan ita iha ona lei no iha ona matadalan sira hanesan blue economy (ekonomia azul), saida mak presiza atu halo mak presiza kria grupu trabalho ida atu hare kona-ba asuntu ida ne'e. Grupu ida ne'e bele mai hamutuk hodi fahe hanoin ba malu. Nia hatete ita iha ona politika diak, oinsa mak ita bele hamutuk desenvolve planu ida ne'ebe mak tanjivel hodi konserva ita nia rikusoin tasi nian hodi azuda populasaun no nasaun ho diak liu tan.

Sr. Abilio mos koalia kona-ba seguransa maritima ne'ebe mak esensial tebes ba nasaun Timor-Leste ne'ebe halo visinho ho nasaun sira seluk. Nia hatutan, TL iha ona lei ne'ebe mak diak maibe ita presiza hadia ka fo fasilidade ne'ebe mak adeakuadu ba polisia maritima sira hodi halo sira nia servisu ho diak. Nia dehan mos, Ita mos iha relasaun diak ho nasaun vishino sira hanesan Australia, Indonesia ho PNG, tan ne'e ita bele minimiza relasaun ida ne'e ho diak atu hapara mos atividade sira hanesan peska ilegal (ilegal fishing).
Ro seguransa maritima iha Timor-Leste
Ro seguransa maritima iha Timor-Leste
Nia fiar katak Timor-Leste prontu ona atu tama ba ASEAN tuir governu nia planu ne''ebe atu realiza iha 2025. Maibe ita tenki refleta ita nia kondisaun ne'ebe mak iha atu hadia liu tan ita nia seguransa maritima, seguransa alimentar no problema ambiental sira seluk.

Hare ba futuru, ita hotu hatene katak enerjia moos no ekolojia tasi nian iha ligasaun forti ba desenvolvementu ekonomia nasaun nian. Tanba ne'e ita presiza hadia no adopta ita nia politika iha rai laran no reforsa implementasaun politika sira ne'e. Ita mos presiza investe iha rekursu (infrastrura no ema) no teknolojia hodi azuda liu tan setor rua ne'e. So husi ne'e deit mak ita sei hetan rezultadu diak hodi halo tranzisaun ba enrejia ida ne'ebe sustentavle no reziliente liu, hamenus dependensia ka kombustivel fosil importadu; hadia liu tan ita nia seguransa alimentar, seguransa maritima, no ikus mai kontribui mos ba esforsu global hodi hamenus impaktu husi mudansa klimatika ne'e rasik.

Share