Lian Esperansa husi Povu - Selebrasaun 22th anos restorasaun independénsia Timor-Leste.

Timorese Community in Sydney and their Australian Friends and Family

Komunidade Timor-oan iha Sydney no sira-nia belun no família Australia sira komemora Loron Restaurasaun Independensia iha igreja Aschcroft, Sydney.

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Komunidade Timor-oan iha Sydney, Australia komemora loron restorasaun independénsia ba Timor-Leste nian ba dala rua nulu resin rua iha festa komemorasaun ne'ebe halao iha dia 18 de Maio kalan no misa agradecementu hamutuk iha dia 19 de Maio. Iha komemorasaun ne'e laos deit Timor-oan sira mak mai atende, maibe mos iha komunindade no konvidadu sira seluk husi governu lokal, veteranus Australia sira, komando regiment sira no mos malae sira ne'ebe durante ne'e halo amizade ho Timor-oan sira. Iha eventu ne'e, reprezentante Timor-oan balun hato'o sira halo intervista ho Timor-oan balun kona-ba sira nia hanoin ka perspetiva kona-ba independensia ne'e. no saida mak sira hare iha futuru.


Sira barak mak hato'o sira-nia lian no fo esperansa no determinasaun ba futuru nasaun Timor-Leste nian ne'ebé bele naroman liu tan. Husi mehi unidade no progresu, to'o hakarak atu iha governasaun transparente no orgullu nasionál, sira fahe sira-nia perspetiva no hanoin atu oinsa ita nia rain bele prosperu no pasifika liu tan no oinsa atu governu iha Timor-Leste tau liu tan atensaun ba joven sira, nune’e mos oinsa komunidade Timor-oan iha Sydney liu husi sira nia grupu ne'ebe mak existe, bele haforsa no hadia liu tan joven sira nia koneksaun ba Timor nia kultura. Maski dook, sira-nia domin no dedikasaun ba sira-nia rai nafatin forte, no ida-ne'e halibur sira iha vizaun ida-ne'ebé di'ak liu atu hamutuk hanesan familia ida.

SBS Lian Tetum iha oportunidade halao intervista ho reprezentante Timor-oan nain nen no nain tolu seluk husi komunidade Australia ne'ebe halo amizade ho Timor-oan sira iha Australia.

Tuir mai ita rona hamutuk sira ida-idak hare no observasaun ba desenvolvementu nasaun nian durante tinan rua nulu resin rua no oinsa sira nia kontribusaun ba nasaun;
Komunidade Timor-oan balun iha Sydney ho Australianu sira ne'ebe halo amizade ho Timor-oan sira.
Komunidade Timor-oan balun iha Sydney ho Australianu sira ne'ebe reprezenta komunidade rua ne'e hodi fo sira nia opiniaun kona-ba restorasaun independensia Timor-Leste ba dala 22.
Carol Nixon Ximenes Caldeira, joven timor-oan ida ne'ebe agora servisu hela iha Sydney liu husi programa SEPFOPE nian. Carol hatete katak; "Ita bele hetan ona independensia durante 22 anos maibe triste tanba situasaun seidauk tuir realidade ne'ebe mak ita expeta. Maibe agradece tebes, maski governu troka husi ida ba ida, maibe
Nudar joven ita enkoraja ita nia an nafatin no apresia ho buat ne'ebe mak iha ita nia rain.
Taissa Perreira hanesan, joven timor-oan ne'ebe moris no boot iha Australia.Nia hato’o nia sente nia koneksaun forte ho Timor liu husi tradisaun ne’ebe fahe husi sira nia familia, nia rasik mos hakarak atu kontribui ba Timor-Leste liu husi nia talentu ne'ebe mak iha.

Taissa Perreira "Moris iha ne'e ami hanesan ema Australia sira, maibe iha ami nia familia ami iha koneksaaun boot tebes ho Timor, husi lian, hahan, kultura no mos seluk tan. Nia hatutan; liga ba desenvolvementu nasaun nian nia hare agora diak liu kompara ho tempu uluk, ida ne'e diak tebes. Maibe nia hare katak sira governu presiza tau atensaun ba joven sira ne'ebe mak sai hanesan jerasaun nasaun nian. Se governu foka ba joven sira ne'e entaun joven desenvovementu nasaun nian sei diak liu tan. Maibe ida ne'e seidauk akontese. Ida ne'e tenki troka.

Nia mos hateten, nia hakarak atu fila ba Timor atu kontribui ba nasaun. Nia hakarak atu azuda labarik no joven sira ba iha desportu.

Madre Susan Conolly, Madre Australianu husi ordo Sao Jose. Madre Susan halo ona amizade kleur ona ho Timor-oan sira iha Australia no iha ligasaun forte ho Timor nia istoria independensia. Madre Susan fo liu reflesaun restorasaun independensia ida ne’e ba komunidade Timor-oan sira iha Australia, liu-liu iha Sydney. Nia fo hanoin importante tebes atu hamutuk iha unidade.

Sister Susan “ hau nia mensagen ba komunidade Timor-oan sira iha Sydney atu hanoin didiak divizaun ne’ebe mak agora dadaun mosu iha sira nia let. Hau lakohi dehan hau sente neon sala (disappointed) ho sira, maibe hanoin kona-ba imi nia istoria liu-liu husi imi nia unidade no hamutuk ne’ebe imi hatudu ona ba Mundu, ne’ebe durante tinan 24 anos Indonesia okupa Timor-Leste, laiha ema civil Indonesia ida ne’ebe mak oho husi ema Timor-oan. Ne’e buat ne’ebe mak furak tebes hatudu ba Mundu hatudu katak ema timor-oan la iha odio ba ema Indonesia maski hetan tratamentu ne’ebe aat tebes. Mundu seluk bele aprende husi imi. Hau hatene katak dala ruma iha problema politika ruma, maibe imi moris ho kristaun nia mensagem, ne’ebe Jesus rasik hatete katak; labele odio no labele responde ba saida mak akontese no imi halo ida ne’e ona, no laiha ema ida mak bele foti istoria husi imi. Hau sente orgulho tebes konhese no halo amizade ho imi, maibe hau hakarak imi hanoin kona-ba divizaun ka fahe malu ne’ebe iha imi nia klaran no tau prinsipiu ne’ebe mak hanesan imi halo ba ema Indonesia sira katak; perdua, perdua no perdua.
Grupu Tebedai husi Sydney
Grupu tebedai husi Timor-oan sira hela iha Sydney aprezenta sira nia tebedai iha festa komemorasaun restorasaun independensia ba dala 22 iha Sydney.
Sr. Pedro Correia, hanesan Presidente ba Timorese United Association (TUA) hatete
Timor nia desenvolvementu diak tebes kompara ho uluk.
Uluk elestrisidade bele ba deit ema oituan, agora ema hotu iha ahi.. ema iha uma diak.. Timor sei lao nafatin".

Leila Carceres, Timor-oan ne’ebe mak ativa tebes ho atividade timor-oan nian iha Sydney, tanto iha Igreija no mos iha liur. Nia hato’o katak “ hanesan sidadaun ne’ebe hela iha Australia, ita nia challenge boot mak oinsa atu servisu hamutuk nudar Timor-oan. Ita bele hare katak, ita iha komunidade barak e maioria familia barak hola ema rai liur, oan kahur ona.. ita la hatene ona nia hun mai husi ne’ebe. Hau nia prekupasaun mak ba jerasaun foun. Ita hanoin atu oinsa ita nia joven sir abele hamutuk hatene sira nia kultura. Koko atu halo ligasaun ho ita nia kultura.. liu husi grupu komunidade iha Sydney hodi promove ita nia kultura liu husi kanta no dansa.
Grupu kanta ida husi Australia
Grupu kanta ida husi Australia ne'ebe hananu knananuk "kolelemai" iha festa selebrasaun anniversariu restorasaun independensia Timor-Leste nian ba tinan 22 nia laran.
Papel governu Timor-Leste iha Sydney, liu husi konsuldao jeral iha Sydney, atu bele tau hamutuk grupu komunidade ne’ebe mak iha Sydney atu halo atividade ne’ebe bele dada joven sira hodi involve atu sira mos bele senti katak ami mos timor-oan
Alende de Timor-oan sira halo amizade ho Madre ho Padre sira, sira mos halo amizade ho veteranus ka komando regiment hanesan Commando Regiment Rod Hilliker “ Independensia hanesan mos labarik kiik ne’ebe hamrik mesak ho nia an rasik; hau bele hare katak Timor lao tuir ona dalan ne’ebe mak sira hakarak atinjiiha ona progresu diak. Hau bele hare husi hau nia interasaun ho timor-oan sira, hau bele hare diferensia entre tempu uluk ho tempu agora. Hau orgulho tebes ho Timor. Imi sempre iha esperansa makas no sempre hare ba aspetu positive.

Amo Albino Dos Santos, Amo Timor-oan ne’ebe foin muda mai Sydney fulan hirak liu mai, maibe antes ne’e hela iha Brisbane.
Amo Albino " Oinsa ema ida-ida nia kontribusan ba desenvolementu liu2 husi igreija; saida mak hau nia kontribusaun ba nasaun no bai ta nia ema sira. Hau lakohi koalia ba ideas, maibe ba hau esperensia.. hau uza day off ba halo misa iha Timor-oan sira iha dok. Misa ne’e importante hodi hariku sira nia espritual ba Maromak. Maibe laos ho misa deit
Importante atu hakbesik an ba komunidade e prioriadede
hodi sira bele fahe sira nia esperensia ho ita. Hanesan amu lulik; hanesan mos lidera iha komnunidade; hare ba espritiaul; fraternindade, hakbesik no hela ho ema. Hakbesik ba ema ne’ebe presiza ita nia tulun. Iha Sydney sei hela tinan rua.

Commando Regiment Lech Gade, hanesan commando ida ho idade 94 anos no husi rai Polandia maibe muda mai Australia iha 1949,. Bainhira husu oinsa nia hatene kona-ba komunidade Timor-oan nia hato'o katak " hau hatene kona-ba Timor tanba hau nia oan feto ba Timor depois de independensia hodi ba hanorin lian Ingles iha ne’eba. Nia iha ne’eba fulan nen, tanba nee hau hatene kona-ba nia. Hau hanesan ema ne’ebee mak kurioju atu hatene kona ba buat hotu.

Nia mos hatutan tan " hau moris iha Polandia.. ami sempre iha orientasaun ida atu hetan independensia maski se ita hare istoria Polandia nian hetan okupasaun ba tinan 120 anos, no ema polandia sira lao lemoria iha rai seluk hodi luta no sira nia motto “ ami luta ba imi nia independensia no ami nian mos” ema hotu tenki iha direitu ba Liberdade.
Ema Timor-oan sira iha hau nia laran tanba sira ne’e luta nain no sempre hakarak hetan independensia ba sira nia rain. Hau admira tebes sira.
Hare imi halo hau kontente ho matan ben sulin. Komunidade Timor-oan hanesan komunidade nee'ebe mak diak tebes. Importante agora imi liberta ona husi opresaun no iha liberdade atu espressa imi nia opiniaun.

Share