Importánsia husi komprende diversidade kulturál entre ema rai-na'in sira.

Fotografia husi jerasaun tolu husi familia Aborijinu ida

Komprende diversidade husi ema nasaun premeiru sira. Credit: JohnnyGreig/Getty Images

Get the SBS Audio app

Other ways to listen

Importante tebes atu komprende diversidade ne'ebe existe iha ema nasaun primeiru Australia bainhira ita involve ho ema Aborijini no ilha do Estreito de Torres sira. Ida ne'e sei azuda ita ho sira hodi hari'i relasaun ne'ebe mak iha valor.


Pontu Chave sira:
  • Ema rai-na'in sira husi Australia la'ós grupu omogenu ida.
  • Iha maizumenus nasaun 500, sira ida-idak iha kultura oioin, lian, dalan moris no estrutura sira ne'ebé iha relasaun di'ak.
  • Komprende diversidade ida-ne'e importante tebes atu harii relasaun ne'ebé signifikativu ho ema Indigenu sira.
Diversidade ne'ebe mak forte no riku tebes iha populasaun rai-na'in Australia nian hanesan aspetu ida-ne'ebé interesante tebes, ida ne'e fo hanoin ba ita katak ema rai-nain sira ne'e laos mai husi omogen ka orijin ne'ebe hanesan.

Bele dehan katak ema rai-na'in sira ne'e reprezenta figura ida ne'ebe husi kultura, língua, vida moris oi-oin, no estrutura familia.

Tuir Aunty Munya Andrews hatete katak; dalan ida-ne'ebé di'ak liu atu hatene kona-ba diversidade ne'e mak haree husi mapa Indigenu Australia nian ka I. Aunty Munya mai husi nasaun Bardi Country iha rejiaun Kimberley Australia Osidental.

"Ami konvida ema atu haree ida-ne'e tanba iha nasaun maizumenus 500 ne'ebé iha mapa ne'e. Nasaun ida-idak iha ninia língua rasik ka fahe língua komún ida ba ema seluk."

_Carla-and-Aunty-Munya.jpg
Carla Rogers (liman karuk) and Aunty Munya Andrews (liman los), Husi Evolve Communities Credit: Evolve Communities
Aunty Munya mos hatutan tan katak; ami iha lian indiginu ne'ebe liu 250 inklui dialetu hamutuk 800, nune'e mos kultura, dalan moris, no estrutura jerasaun familia hotu-hotu ne'ebe la hanesan iha nasaun laran tomak.

"Ha'u bele hatene bainhira hau haree de'it arte ida, hau konhese kedan mai husi rai-Australia ida ne'ebe. Ne'e buat ida ne'ebe mak partikular tebes. Ema barak mak asosiadu ho pinta ho kultura, maibe ida ne'e nasaun ida deit.

Nia hatete: "Bainhira imi hare ema Bardi sira, ami-nia povu, ema hatene katak ami mak ema ne'ebe mai husi bee-mer, ami-nia arte mak hanesan ho ema illa sira seluk iha mundu tomak tanba ami mak dezeñu jeometriku ne'ebé hatudu ondas boot no la'ós dezeñu ne'ebé hatudu pontus kiik"

Aunty Munya, autór ida, barrister, no ko-diretor Komunidade Evolve, dehan "laos ema hotu hanesan" ida ne'e presepsaun ne'ebe lalos. Ema tenki komprende didiak buat ida ne'e bainhira involve ho ema rain-nain sira.

Ida ne'e hanesan pasu importante ida atu hatudu respeitu ba komunidade nia kostume no tradisaun sira, hodi permite ita hari'i relasaun ne'ebé signifikativu liu ho sira.

Carla Rogers nu'udar aliadu rai-na'in ida-ne'ebé servisu hamutuk ho Aunty Munya, hatutan tan katak koñesimentu hanesan ne'e importante tebes atu komprende Australia nia istória ne'ebé fahe no tanbasá iha lakuna entre ema rai-na'in no ema la'ós rai-na'in sei eziste to'o ohin loron.

"Bainhira Australia hetan kolonizasaun no agora mos sei kontinua la'o nafatin, ema laos rai-nain sira falta konsiénsia kona-ba diversidade ba ema rain-nain sira, ida ne'e mak sei hanesan problema boot ne'ebe ita hasoru. Ida mos tanba ema sei hare ami rai-nain sira hanesan ema ne'ebe mai husi omogenu ka orijin ida deit, no sira la fo importansua ba diverisdade ne'ebe ami iha.

Família Indigenu multi-jerasional gasta tempu hamutuk iha família nia uma.
Ema rai-na'in sira husi Australia la'ós grupu omogenu ida. - Belinda Howell/Getty Source: Moment RF / Belinda Howell/Getty Images

Australia sempre multikultural

Aunty Munya hatete; ema rai nain sira iha peritu kona-ba "multikultural".

Nia esplika "Ami-nia povu hatene ho diak tebes kona-ba multikultural durante tinan barak laran. Ami aprende ona atu halo interasaun ho grupu indijenu sira seluk, aprende atu ko'alia língua oioin.

Importante tebes atu rekoñese individuál sira hanesan Dr. Mariko Smith, ne'ebé iha patrimóniu indigenu no kulturál, nune'e aumenta ita nia konhesementu kona-ba diversidade husi ema nasaun premeiru sira.

Nia aman mai husi Nasaun Yuin, iha kosta súl New South Wales, no nia inan mai husi Kokura, iha Kyushu, Japaun

"Ema balu hanoin tanba hau mai husi jerasaun kahor, hau nia inan mai husi rai-Japaun no hau nia aman ema aborijini entaun sira hanoin hau mai husi parte norte no parte norte husi Australia, ne'ebe iha industria diamante japaun nian.

Maibé ha'u-nia inan ho aman hasoru malu iha loja kafé ida iha Kyushu bainhira ha'u-nia aman la'o hale'u Japaun. Sira kaben iha Japaun no depois hau nia aman lori hau nia inan mai Australia.

Kuandu nia klosan, Dr. Smith hetan esperensia barak kona-ba " rasismu" tanba ema hare nia hanesan ema Asia, maibe depois ema hatene katak nia nia mos ema aborijine, komentariu rasismu hasoru nia at liu tan.

Unsettled_Weekend
Dr Mariko Smith Credit: Anna Kucera Credit: Anna Kucera/Anna Kucera
Dr Smith esplika; ida ne'e tanba estereotipu no persepsaun tuan ne'ebé ema iha kona-ba ema aborijinu sira ne'e hare husi sira nia isin kor no nivel sivilizasaun, ne'ebe hakerek iha istoria.

Karik ema hanoin katak sira seidauk hasoru ema aborijinu iha sira-nia moris, maibé dala-ruma sira hasoru tiha ona, so sira mak la hatene tanba persepsaun ne'ebe mak sira iha liga ba esteriotipu ne'ebe sira hatene.

Dr. Smith hatete katak Australia modernu, ne'ebé multikultural, tenke rekoñese no inklui diversidade iha populasaun rai-na'in sira-nia laran atu inkluzivu mos.

"Se ita hanoin kona-ba ema aborijinu sira iha dalan ne'ebé simples tebes, entaun iha de'it solusaun simples. Asuntu Ida-ne'e konseitu ne'ebé kompleksu, oin-oin, ne'ebé presiza solusaun ne'ebé komprensivu no mos hanoin ne'ebe klean mos.

Carla Rogers esplika katak ema bele halo sala bainhira sira la komprende diversidade ema rai-nain nian.

“Ita bele ko'alia buat ruma ne'ebé bele halo ema seluk laran-kanek, buat ruma ne'ebé bele hamosu hahalok rasismu. Ida-ne'e hapara ita atu komprende ho diak"
Joven hamutuk sanulu resin tolu husi Aborijinu no Ilha Torres Estrata halo parte iha inagurasaun Mob Fashion Inisiativu
Joven hamutuk sanulu resin tolu husi Aborijinu no Ilha Torres Estrata halo parte iha inagurasaun Mob Fashion Inisiativu. Credit: Thirteen Aboriginal and Torres Strait Islander people from across Australia are taking part in the inaugural Mob in Fashion initiative.

Iha ne'ebé mak ita bele aprende liután kona-ba diversidade ema rai-na'in sira?

Hanesan ita bainhira ita la'o ba rai Europa, ita hahú ho mapa, identifika rai ne'ebé ita hela, no aprende kona-ba ninia kultura no língua.

Rogers hatete; Se Ita lori kareta no sai husi Sydney oras rua, entaun Ita la'o liu rai oioin.

Atu hetan koñesimentu kle'an liután kona-ba nasaun ne'e, inkluido fatin Istória tradisionál sira, rekursu ne'ebe diak liu mak liu husi Konsellu Rai no konsellu lokál sira.

Aunty Munya hatete ida ne'e hanesan "edukasaun ba an-rasik"

“Aprende halo barak kona-ba ema rain nain sira nia kultura, involve an iha atividade sira nian. La presiza ta'uk, introdús deit ita-nia an, no tuir programa komunidade sira nian ne'ebe mak iha.

Ida ne'e kona-ba aten-barani atu halo pasu hodi hatene liu tan kona-ba ema nasaun premeiru sira.


Share