Tsoom fwv tej nyiaj puag xyoo coj mus siv ua tej hauj lwm tseem ceeb uas tsim nyog paub txog

Tsoom fwv Albanese tau qhia nws cov nyiaj puag xyoo 2024-25 lawm. Nod yog 10 cov hauj lwm tseem ceeb uas tau siv nyiaj pab.

Random Australian dollar banknotes spread out

The Albanese government is delivering its second consecutive budget surplus. Source: Getty / BeyondImages/iStockphoto

Treasurer Jim Chalmers tau qhia tsoom fwv teb chaws cov nyiaj puag xyoo 2024-25 lawm.

Thiaj kuj khwv tau nyiaj tsam txog $9.3 billion rau financial year no ua zum ob rau tus tsoom fwv Albanese.

Tab sis kuj yuav poob peev ntau tuaj ntxiv txog li ob npaug rau lub sij hawm 4 xyoos ntxiv no.

Nod yog tej hauj lwm tseem ceeb uas tsim nyog koj paub tias tau coj tej nyiaj puag xyoo no mus siv ua dab tsi.

$3.5 billion

Raug coj mus siv pab tej cuab yig thiab ib txhia lagluam me them nqe siv hluav taws xob.

Txij hnub tim 1 lub 7 hli ntuj xyoo 2024 ces txhua txhuam yim neeg Australia.

Ces yuav muaj tej lagluam me txog li 1 million lub yuav tau nyiaj $325 pab them tej nqe no rau financial year 2024-25 no.

$1.9 billion

Ces yog cov nyiaj yuav coj mus siv pab tej neeg ntiav tsev nyob rau lub sij hawm 5 xyoo ntxiv no los yog yuav pab tej nyiaj no ntau tuaj ntxiv txog li 10 feem pua rau tej neeg siv ntiav tsev nyob.

Thiab kuj yog ib co nyiaj pab txiav rau cov 15 feem pua uas twb yeej xub tau qhia ua ntej rau tsiab no lub 9 hlis ntuj lawm.

Ces thiaj yuav ua rau tej cuab yig uas muaj tib tug leej niam/leej txi uas tab lub cuab yig los yog cov nkawm niam txiv uas muaj ib los yog ob tug me nyuam yuav tau cov nyiaj no ntau tuaj ntxiv tshaj li $70 rau 2 limtiam twg.

$11.3 billion

Yog cov nyiaj coj los tsim vaj tse rau neeg Australia nyob raws li tsoom fwv cov kev cog lus tias yuav tsim kom tau tej vaj tse tshiab txog li 1.2 million lub rau xyoo 2030.

Thiab yuav siv $9.3 billion rau lub sij hawm 5 xyoos los pab tsim tej vaj tse rau tej neeg ntiav nyob los yog rau tej neeg tsis muaj vaj tse nyob.

Siv nyiaj txog li ntawm $1 billion los pab tej poj niam raug teeb meem kub ntxhov thiab tej chaw so ib ntus rau lub caij lawv tsiv tawm ntawm tej teeb meem kub ntxhov hauv lub cuab yig thiab pab rau tej hluas.

Ntxiv ntawd los kuj yuav siv nyiaj $1 billion ntxiv coj mus pab tej nom tswv xeev tsim tej kev tsheb, tej qhov raj dej qias, hluav taws xob, roj/gas, dej thiab lwm cov hauv paus txhim kho ua xav tau coj los pab rau tej lagluam ntiag tug los yog nom tswv tej hauj lwm tsim vaj tse.

$925 million

Yog tsoom fwv cov nyiaj siv rau lub sij hawm 5 xyoos.

Cov program no yuav tshwm nyiaj $5,000 coj los pab tej neeg tsiv tawm ntawm tej teeb meem kub ntxhov hauv lub cuab yig — uas yuav them nyiaj ntsuab kiag ua ntej $1,500 thiab yuav tau kev pab cuam lwm yam khoom los yog siv lwm cov kev pab cuam ntxiv raug nyiaj txog li $3,500.

Ntxiv ntawd los kuj tseem yuav tau siv lwm cov kev pab cuam, yuav tau siv cov kev pab txheeb seb puas yog lawv yuav raug teeb meem kub ntxhov thiab cov kev pab cuam npaj kom lawv tau txais kev nyab xeeb.

$3 billion

Ces yog tej tub kawm tej nuj nqes qev los siv kawm ntawv qib siab uas yuav raug txo rau neeg Australia coob tshaj 3 million tus .

Ces thiaj yuav tsib tej nuj nqes qev los kawm ntawv no raws li cov Consumer Price Index (CPI) los sis yog cov Wage Price Index (WPI) — seb cov twg tsawg dua — tom qab uas neeg Australia tiv tej nuj nqes qev los siv kawm qib siab ntau tuaj ntxiv txog li 7.1 feem pua tsaib no.

Thiab yuav siv cov kev pauv hloov no rau lub caij txij tim 1 lub 6 hli ntuj xyoo 2023 mus, uas yuav xam tej nuj nqes qev los siv kawm ntawv no tag nrho raws li cov nqe uas tsub ib xyoos ib zaug.

$1.3 billion

Ces yog tej nyiaj uas tsoom fwv rau lub sij hawm 5 xyoos pib txij xyoo 2023-24 mus.

Thiab cov kev kho cov kev txo se theem peb no yuav pab kom tej neeg khwv tau nyiaj tsawg thiab khwv tau nyiaj nrab tau nyiaj ntau zog ntxiv, thiab kuj yog ib lub tswv yim los daws .

Ces ib tug neeg khwv tau nyiaj hauj lwm theem nrab txog li $73,000 rau ib xyoos twg thiaj yuav tau nyiaj ntau dua $1,500 los ntawm cov kev txo se.

$2.8 billion

Ces yog tej nyiaj tsoom fwv yuav siv coj mus pab cov hauj lwm Medicare ''kom siv tau zoo tshaj qub ntxiv'', uas yuav tsim 29 cov Medicare Urgent Care siv ces thiaj yuav ua rau muaj cov progam no siv tag nrho ntawm lub teb chaws no txog 87 cov lawm.

Kuj yuav siv $888 million mus pab daws kev nyuaj siab ntxhov plawv, li tsim cov digital services rau tej neeg ntsib teeb meem nyuaj siab ntxhov palwv. Thiab tsoom fwv kwv yees tias yuav muaj neeg txog li 150,000 tus siv cov kev pab cuam no txhua xyoo.

Thiab yuav siv nyiaj tshaj li $49 million mus pab tej poj niam thiab tej neeg raug txib kom pab tej poj niam yug me nyuam kom tau siv tej specialist consulations ntev zog thiab kom thov tau cov Medicare rebates rau cov kev kho mob gynaecological care rau tej poj niam.

$55.68 billion

Ces yog cov nyiaj coj mus pab Australia tej lagluam kom tsim tau Australia cov khoom thiab services (Gross Domestic Product) ntau tshaj 2 feem pua rau tej hauj lwm tiv thaiv teb chaws rau financial year tom ntej no li tsim cov nkoj ploj qab thus dej nuclear-powered submarines tam li yog ib feem ntawm Australia cov kev sib khom pom zoo AUKUS thiab los xyaum tej neeg ua hauj lwm kom paub siv tej nkoj no.

Lub koom haum Australian Submarine Agency thiaj yuav ua tus tswj cov hauj lwm nuclear submarine program no, thaib yuav siv tej nyiaj tau los ntawm tej se sau tau los ntawm tej neeg ua hauj lwm them se txog li $383 million txij tim 1 lub 7 hli ntuj mus.

$27 million

Ces yog tej nyiaj yuav siv oj los tsim ntau cov kev pab cuam pab rau tej neeg thoj nam tawg tsov tawg rog thiab neeg tsiv teb tsaws chaw.

Tus tsoom fwv no kuj npaj nyiaj ntxiv txog $27 million los pab tej neeg thoj nam thiab tsiv teb tsaws chaw rau lub sij hawm 3 xyoos li tsim cov program pab rau tej hluas, tsim ib co kev pab cuam tsi ntsees coj los pab rau tej poj niam uas ntsib teeb meem kub ntxhov hauv lub cuab yig thiab cov kev pab cuam rau tej neeg Afghan tuaj pib lub neej tshiab.

Thiab kuj tseem yuav siv nyiaj $900,000 ntxiv coj mus pab cov yim neeg thiab tej neeg ntiag tug uas raug teeb meem los ntawm kob tsov rog Israel-Hamas xyoo 2024-25, thiab yuav pab nyiaj txiaj rau tej neeg txom nyem thiab pab tej neeg uas tau cov E-class bridging visas siv kom muaj cai tau siv Medicare.

$5 million

Ces yog cov nyiaj coj los pab tswj Australia thaj paj pob zeb hiav txwv Great Barrier Reef tej nom tswv uas tswj tej chaw no kom muaj peev xwm koom tes ua hauj lwm nrog tej lagluam ntoj ncig los tswj thiab saib xyuas tej chaw no, pov puag thiab ua lwm yam hauj lwm.

Tsoom fwv los yeej tau los nrog xyuas tej hauj lwm no los ntev kom tsis txhob raug muab tshem npe tawm ntawm ntiaj teb tej qub puav pheej (World Heritage) uas yuav raug kev phom sij, vim muaj pov thawj tim khawv qhia tias muaj tej ecosystem ntawm thaj chaw no txog li 3 feem 4 raug teeb meem rau lub 4 hlis ntuj lawm.

- Australian Associated Press (AAP) koom tshaj zaj xov xwm no.

Mloog tau hnub zwj Teeb (Thursday) 6 pm, hnub zwj Hnub (Sunday) 11 am, los yog koom tau ntxiv ntawm , , thiab . Downloadthiab caum

Share
Published 15 May 2024 10:44am
By SBS News
Presented by Vixay Vue
Source: SBS


Share this with family and friends